TV1 I HAYAT: KLJUČNA RAZLIKA OVE SEDMICE – PRISTUP DRAGANU ČOVIĆU

TV1: REKLAMNI KATALOG

17. – 23. august 2015.

KAKO NAĆI SOPSTVENI UGAO: U ponedjeljak i utorak na dnevnicima TV1 mogli smo uglavnom gledati priloge o kadetskoj reprezentaciji BiH u košarci. Povod je bio njihovo osvajanje Evropskog prvenstva. S obzirom na to da je i u drugim emisijama TV1 o tome više nego dovoljno govoreno, možemo reći da je u dnevnicima o košarci moglo biti manje riječi. Ipak, kvantitet bi se mogao oprostiti da je TV1 svojim pristupom temi odudarala kvalitetom od drugih medija. Sve što smo mogli vidjeti i čuti na TV1, tih dana su govorili i brojni drugi mediji. Važno je prilikom izvještavanja o značajnijim događajima imati neki svoj ugao, kojeg na TV1 nije bilo. Gdje su sada, naprimjer, nekadašnji najbolji evropski kadeti? Koliko uspjesi kadeta u drugim zemljama izazivaju interes javnosti? Šta sve treba imati i znati da bi se postalo prvakom Evrope? Koliko su protivnici naših kadeta bili kvalitetni? Šta unutar jedne košarkaške karijere taj uspjeh znači? To su neka od pitanja kojima se TV1 mogla odmaći od populističkog izvještavanja većine medija koji su tipovali na zajedništvo bh. kadeta te na njihove utiske u vezi s pobjedom.

ŠTA JE BILO S KK “BOSNA”? Također, uspjeh košarkaša pokreće i druge teme. Jedna je, svakako, odnos vlasti prema sportu. Na TV1 su to obradili. Međutim, nije bilo ni riječi o Košarkaškom klubu “Bosna” koji više ne postoji, koji se stopio s izvjesnim KK “Royal”. Važna je to tema s obzirom da je i KK “Bosna” bila prvak Evrope, a kraj njene priče nije utješan. Moralo se istražiti da li ima planova za povratak, šta je sad sa KK “Royalom” s kojim je Bosna spojena, gdje se takmiči, ima li uspjeha i sl.

ŠTA JE NAMA HUSEIN-KAPETAN? U ponedjeljak je emitiran i prilog o godišnjici smrti Husein-kapetana Gradaščevića. Prilog je uradila Armina Sadiković. O Gradaščeviću je pričao Husnija Kamberović, direktor Istorijskog instituta u Sarajevu. Novinarka ili nije provjeravala to o čemu je govorio ili je jednostavno pustila da Kamberović preko TV1 radi istorijski revizionizam. On je Gradaščevića predstavio kao svebosanskog lidera, kao primjer dobrog liderskog djelovanja na zajedništvu svih Bosanaca. Čak se referirao i na današnjicu, gdje toga nema u dovoljnoj mjeri. To nije istina. Husein Gradaščević se jest borio za autonomiju Bosne od Osmanskog carstva, ali ne zbog jedinstva bosanskog naroda bez obzira na vjeru i etniju. Upravo bi to gledaoci mogli pomisliti nakon priloga na TV1. Međutim, Gradaščević se borio za izuzeće Bosne od reformi u Osmanskom carstvu koje se jedino moglo ostvariti autonomijom. Te reforme su podrazumijevale i smanjenje begovskih privilegija, dakle, i njegovih lično.

IZBOR DIREKTORA SIPA-e: I ove sedmice je govoreno o izboru direktora SIPA-e. Prilog je uradio Emerin Ahmetašević. Problematizovana je informacija da bi se na konkurs mogao prijaviti samo jedan kandidat. Ahmetašević kaže kako su to objavili mediji. Međutim, zaboravlja reći kako je to što se sada relativizira, kao nešto što je gotovo izvjesno tek nekoliko dnevnika prije objavila i TV1.

MARKETING, PONOVO (1): I opet bez odstupanja od marketinških priloga. Naprimjer, Bosnalijek je u sklopu SFF-a bio domaćin doručka s novinarima. Bosnalijek je jedan od sponzora SFF-a i zbog toga, naravno, iskorištava svaku mogućnost da se reklamira. Šta će ozbiljni novinari na takvim susretima? Iz TV1 su bili da bi pričali s direktoricom sektora za odnose s javnošću pri Bosnalijeku te s direktorom korporativnog marketinga. Nije, da se zaključiti, pričano o filmu.

MARKETING, PONOVO (2): Dan poslije, 20. augusta, imali smo prilog da je otvoren prvi Konzum Family Center. A odmah poslije tog, emitovan je prilog o filmu Balada o Pišonji i Žugi. Tu imate priliku da zaista uradite vrhunski kulturni prilog, međutim, i tu se uplete PR Sarajevske pivare da kao sponzor progovori o svom proizvodu.

MARKETING, PONOVO (3 i 4): Dan poslije saznali smo za novi koncept tržnog centra Bingo koji je predstavljen u Sarajevu, a u nedjelju smo imali prilog o hotelu koji će krajem septembra biti otvoren na Trebeviću. Hotel je privatni, a o njemu je govorio samo vlasnik. Govorio je kako je to po svemu hotel s pet zvjezdica, ali, eto, nekako su mu se potkrale četiri.

Takvi prilozi, ma koliko neki drugi bili dobri, stvaraju sumnju u objektivnost pristupa temama kod novinara TV1. Uvijek se javlja pitanje, ma o čemu da je riječ, o čijem se marketingu ovdje radi?

PLUS SEDMICE

U nedjelju je emitovano nekoliko priloga koji su popravili cijelu sedmicu na TV1. Novi zakon o strancima, koji će uskoro biti usvajan, predstavila nam je Armina Sadiković. U toku izbjegličke krize ta tema ima aktuelnost, a i saznali smo sve šta taj zakon donosi. Važno je u eskalaciji predrasuda prema strancima upoznati domaću javnost na šta stranci imaju pravo u njihovoj zemlji. Šta je to što im niko ne smije poricati.

Odličan prilog uradila je i Ana Buntić o proizvodnji smilja u Hercegovini. Radi se o mogućem ekonomskom bumu. Sve to ima i izvjesnu notu zanimljivosti, jer o smilju, iako je sveprisutno, nema dovoljno znanja. Mogućnost ekonomske eksploatacije istog povećava i interes da se o toj biljci više sazna.

MINUS SEDMICE

Prilog Armine Sadiković o Husein-kapetanu Gradaščeviću opisan u tekstu.

OCJENA: 7

HAYAT: NEPOTPISIVANJE ARHIVSKIH SNIMAKA

17. – 23. august 2015.

ZAKON O RADU: I na Hayatu nisu imali neki svoj ugao kad je u pitanju uspjeh bh. košarkaša. Međutim, nisu bili ni naročito obimni u vezi s tim, bar ne u onoj mjeri u kojoj je to bio TV1. Priča o Zakonu o radu ne prestaje. Ono što je dobro jesu novi detalji u vezi s tom temom. Zakon o radu kao dobro rješenje sve se više demistificira čak i od strane onih koji su učestvovali u njegovom kreiranju. Naprimjer, u prilogu Meline Rašidović od 23. augusta poslodavci se žale na nemogućnost odgođenog plaćanja PDV-a što onda utiče na smanjeno zapošljavanje i na male plate. Rašidović se potrudila da sve ne ostane na riječima poslodavaca, pa je u vezi s istim problemom napravila komparaciju s ekonomski naprednim zemljama svijeta.

VJEČNO FORMIRANJE VLASTI: Formiranje vlasti u FBiH bila je jedna od ovdašnjih političkih tema. Ono što je dobro jest što je skrenuta pažnja na moguće produbljenje krize u vezi s formiranjem vlasti iako se predstavlja kao da se stalno radi na njenom rješenju. SDA i HDZ koji čine okosnicu vlasti pregovaraju s različitim koalicionim partnerima, tačnije imaju suprotstavljene želje u vezi s tim koga još osim njih samih žele vidjeti u vlasti.

BOLJE IZVJEŠTAVANJE O FESTIVALU: U vezi sa SFF-om, za razliku od prošle sedmice, stanje se popravilo. Imali smo priču o filmu Hiljadarka koja se može ocijeniti novinarski dobro urađenom s obzirom da je ipak riječ o informativnom programu. Imali smo i gosta dnevnika koji je govorio o toj temi. Bio je to reditelj Nenad Dizdarević, koji je, osim o SFF-u, govorio generalno o struci te šta kadar školovan na ovdašnjim scenskim akademijama može očekivati u vezi s karijerom.

KAKO TRETIRATI ARHIVSKE SNIMKE? Česta tema bila je izbjeglička kriza. Ovdje je svojevremeno bio hvaljen potez Hayata koji je razgovarao sa Sirijcem o stanju u Siriji. Šta se tamo dešava i kako to proživljava. Taj snimak već je arhivski. Veliko je pitanje da li bi taj čovjek danas rekao isto. Međutim, 22. augusta dio razgovora s njim integrisali su u temat o izbjeglicama, ne potpisavši da se radi o arhivskom snimku.

PLUS SEDMICE

Prilog Meline Rašidović o Zakonu o radu opisan u tekstu.

MINUS SEDMICE

Navedeno nepotpisivanje arhivskog snimka.

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Tretman Dragana Čovića ove sedmice najbolja je ilustracija za razlike u pristupu bh. politici kod ove dvije televizije. Hayat je, kao i TV1, bio na Čovićevoj kafi s novinarima. Osim što su problematizovali sam čin kafe koja se plaća iz budžeta za PR člana Predsjedništva, oni su problematizovali i Čovićevu imovinu. Pozivali su se na tekst Centra za istraživačko novinarstvo. Na TV1 prenijeli su ono što je Čović želio da kaže, bez kritičkog osvrta. Tako su radili i prilikom drugih Čovićevih istupa. Veliko je pitanje koliko je Čović, s obzirom na sumnjičenja za kriminal, uopšte kredibilan da govori o progresu za koji se navodno zalaže. Na TV1 se, za razliku od Hayata, to ne pitaju.

ISTIČEMO

Ove sedmice evidentno je bilo poboljšanje vizualnog izričaja na TV1. U nekoliko navrata govorila je samo slika. Dešavalo se to tamo gdje je relativno lako takvo šta izvesti: veliki skupovi, sportski događaji i sl. Međutim, u nadi da će to biti nastavljeno i na drugim mjestima i drugim povodima, to je za pohvalu.

(U srijedu, 26. august čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: BHT1 i FTV)