HAYAT I TV1: SEDMICA ZAKONA O RADU

Hayat je Zakonu o radu pristupio profesionalno, s ujednačenim brojem sagovornika pro et contra, ali i s jednako relevantnim sagovornicima. Na TV1 dominirali su sagovornici koji su za Zakon. Oni koji su protiv Zakona bili su inferiorniji, a nerijetko su i svjesno birani takvi, kao u slučaju demonstranata koji ne znaju zašto su na protestima

 

HAYAT: KOPAČI TUNELA

27. juli – 2. august 2015.

AGENDA I ZNAČENJE: Reformska agenda i Zakon o radu bile su top teme na Hayatu protekle sedmice. Kad je agenda u pitanju, treba izdvojiti sve rjeđu praksu u našim medijima, a to je upoznavanje sa značenjem same riječi. Nerijetko mediji forsiraju neku novu riječ koja uđe u svakodnevni govor a da njeni govornici ne znaju njeno značenje. Uloga medija bi dijelom trebala biti i edukacijska. Navedenim primjerom Hayat je pokazao kako bi to trebalo da izgleda.

SAMO JEDAN PROPUST: Što se tiče Zakona o radu, Hayat je imao samo jedan propust. Naime, 28. jula ugostili su Dženana Kulovića za kojeg su rekli samo da je s Ekonomskog fakulteta u Zenici. To je nedovoljno da bismo mogli znati njegove kompetencije u vezi s temom. A pitan je o svemu, od ekonomskog preko pravnog do sindikalnog ugla gledanja na Zakon.

DOBRO OSMIŠLJENA I OBRAĐENA TEMA: Ono što je dobro jest da su stalno kroz grafikone podsjećali na sve u vezi sa Zakonom o radu. Ko je za, a ko protiv, zašto je to tako, podsjećali su na razlike između starog i novog zakona te na historijat priče o njegovoj promjeni. Posebno treba izdvojiti da je razgovor sa svakim sagovornikom bio prekidan najmanje jednim prilogom. To je uveliko usmjeravalo sagovornike u željenom pravcu i nije im dozvoljavalo da se rasplinu u teoretiziranju. Nakon priloga, jednostavno ga se pita za mišljenje o onom što je upravo pogledao. Dakle, tema je određena a momentalno reagovanje na tek viđeno onemogućava duge elaboracije, prosječnom gledatelju nerijetko nerazumljive.

NOVI UGAO: Nepristrasan odnos također je jedan od kvaliteta Hayatovog pristupa temi. Imali smo i one koji argumentovano istupaju za Zakon i one koji to isto čine protiv Zakona. Međutim, bilo je i onih koji su bili protiv Zakona a da priznaju kako ga nisu ni pročitali. Dat je i novi ugao gledanja na cijelu stvar, izdvojen iz binarne opozicije za i protiv. Gost dnevnika prvog augusta bio je Enver Kazaz, koji je nabrojao nekoliko reformi koje slijede, a koje će biti bolnije od Zakona o radu. Iz tog ugla gledano, Zakon o radu je predstavljen kao testiranje moći, trening vlasti za buduće reforme.

PLUS SEDMICE

Prilog Veldina Čustovića od 29. jula o godišnjici izgradnje sarajevskog Tunela spasa. Prilog je urađen iz perspektive dvojice zaboravljenih kopača, koji su u gradnji učestvovali od početka do kraja. Oni su snimani na lokacijama nepovezivim s tunelom jer njih nema na obljetnici. Udaljeni od fanfara i svečarske atmosfere, s pričom koju imaju, oni daju posebnu notu temi, paradoksalnu. Neki od najzaslužnijih za preživljavanje Sarajeva u ratu u tom istom Sarajevu poslije rata jedva preživljavaju, s potcijenjenim ili zaboravljenim zaslugama.

MINUS SEDMICE

Nije bilo ničega što bi bilo naglašeno ispod Hayatovog prosjeka ili uopćeno novinarskih standarda.

OCJENA: 9

TV1: NA STRANI MOĆNIKA

27. juli – 2. august 2015.

JEDAN SAGOVORNIK: I na TV1 imali su prilog o godišnjici izgradnje sarajevskog tunela. Međutim, jedini sagovornik bio je bivši premijer Federacije Nedžad Branković, koji je potpisan kao projektant tunela. Iako, kao takav, bitan sagovornik, nipošto nije smio ostati jedini. On personificira političku i ekonomsku moć tranzicijske BiH. Jedan je od onih koje rat nije unazadio, naprotiv. O sarajevskom tunelu je trebao govoriti još neko, neki njegov korisnik, kopač, čuvar…

TOP TEMA: Zakon o radu je i na TV1 također bio top tema. Međutim, temi je pristupljeno krajnje tendenciozno i pristrano. Već na početku sedmice Aleksandra Tolj uradila je takav prilog. On je tematizirao primanja pojedinih sindikalaca. Rečeno je da predsjednik Samostalnih sindikata Ismet Bajramović ima platu 3.500 KM. U tom kontekstu emitovana je Bajramovićeva izjava u kojoj kaže: “Ne možete očekivati od predsjednika Sindikata da kaže da je velika plata, on će uvijek reći da je mala plata. Ja se jedino mogu složiti da je ovo, ne mala, nego nikakva plata i to je najveće zlo, 370 KM…” Izjava je u datom kontekstu shvaćena tako kao da Bajramović brani svoju platu, međutim, nije tako. On je govorio o minimalcima, a to može znati onaj ko je gledao prethodne dnevnike TV1 iz kojih je uzeta data izjava i namontirana u novi prilog.

MUKE PO SINDIKATU: Sindikati su isključivo predstavljeni u negativnom svjetlu, a svi oni koji su za Zakon ili su predstavljeni u pozitivnom svjetlu ili im je pristupljeno neutralno. Čak u prilogu s protesta, kojim je otvoren dnevnik 30. jula, prikazan je jedan od sindikalaca, Selvedin Šatorović, koji otvoreno kaže da neće da daje izjave za TV1. To nije za pohvalu, a TV1 očigledno to takvim smatra. Ne ulazi se u razlog zašto je njegov pristup TV1 takav. Jedan od mogućih razloga je pristup sindikatu za koji je na TV1 konstantno ponavljano, nerijetko iz usta samih novinara, kako štiti samo privilegirane i kako se novom Zakonu protivi isključivo zbog kolektivnih ugovora. Kao jedini razlog sindikata za kolektivne ugovore naveden je taj da na osnovu njih svake godine mogu tužiti državu i dobiti odštetu. Kao jedan od onih koji po tom osnovu tuže državu naveden je i Selvedin Šatorović. Nije nam rečeno koje su to manjkavosti koje omogućavaju tužbu niti zašto ti ljudi tuže. Osim toga, u tužbama nema ničeg protivzakonitog, ali negativna intoniranost priče tužitelje čini problematičnima ili u najmanju ruku nemoralnima. Ako to imamo u vidu, razlog zašto Šatorović neće da daje izjave za TV1 više je nego opravdan.

DIVLJI DEMONSTRANTI I ULJUĐENI POLITIČARI: Istog tog dana anketirani su demonstranti koji su demonstrirali protiv Zakona o radu. Emitirani su samo oni sagovornici koji nisu imali jasan razlog ili nisu znali zašto su tu. Tako su demonstranti prikazani kao poludivlja neartikulisana masa, dok su svi drugi akteri priče, u prvom redu policajci i političari, prikazani kao civilizirani.

PISMA PODRŠKE: Išlo se čak dotle da je svako pismo podrške Zakonu o radu objavljeno. Posebno treba izdvojiti pisma podrške demobilisanih boraca Armije BiH te dobitnika najvećih ratnih priznanja. Jedno od mogućih tumačenja je to da ako oni koji su se borili za BiH daju podršku premijeru Novaliću, onda je to siguran znak da se i on za nju bori.

DA LI JE TO PRAVI PRISTUP? Kamere TV1 čak su ušle i u privatnu fabriku Fortitudo u Travniku gdje su svi upitani radnici bili za Zakon. Njihove izjave su na neki način iznuđene. Ako je poslodavac za Zakon, postavlja se pitanje da li onda radnik, pogotovo na radnom mjestu, smije išta reći protiv Zakona. Treba svakako još uzeti u obzir da za ulazak kamere među radnike treba dozvola poslodavca.

MARKETINŠKI DNEVNIK: TV1 i dalje nastavlja s marketinškim prilozima. Prilog Vahidina Mujagića od 29. jula predstavio nam je i otvaranje druge benzinske pumpe grupacije HIFA, a detaljno su nam predstavljene i sve HIFA-ine donacije. To, uz prethodno navedenu tendencioznost, ovu televiziju, barem protekle sedmice, stavlja u lošiji dio bh. novinarskog spektra.

PLUS SEDMICE

Vodeći se istraživanjem Centra za istraživačko novinarstvo, Kenan Ćosić napravio je prilog o višemilionskim štetama koje su napravile firme Zovko Oil i Žitopromet. Prilog je emitiran 28. jula. Radilo se o krađi robnih rezervi FBiH, za koju je znao i direktor Agencije za robne rezerve a nije ništa poduzeo.

Pošto je bijeli hljeb kategorija primanja koja se kontinuirano prikazivala kao nemoralna, dobro je što su na TV1 prikazali ko ga sve trenutno koristi. Uradio je to Kenan Ćosić prvog augusta.

MINUS SEDMICE

Tendencioznost i pristranost u priči o Zakonu o radu.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

I na jednoj i na drugoj TV ključna tema je bila Zakon o radu. Hayat joj je pristupio profesionalno s ujednačenim brojem sagovornika pro et contra, ali i s jednako relevantnim sagovornicima. Osim u jednom slučaju, navedenom u tekstu, kada nismo mogli biti sigurni u kompetencije sagovornika za sve teme o kojima je govorio. Na TV1 dominirali su sagovornici koji su za Zakon o radu. Sagovornici koji su protiv Zakona bili su inferiorniji, a nerijetko su i svjesno birani takvi, kao u slučaju demonstranata koji ne znaju zašto su na protestima. Neselektivno su i prikazivana pisma podrške Zakonu o radu. Čak i oni koji nemaju nikakve veze s temom dobili su prostor, kakvi su demobilisani borci Armije BiH te dobitnici najvećih ratnih priznanja Armije BiH. Što se tiče navedene teme, Hayat je bio daleko profesionalniji.

ISTIČEMO

U ponedjeljak, u najavi onoga što ćemo gledati u dnevniku, imali smo i najavu priloga o Zakonu o radu. Snimljen je semafor s crvenim svjetlom a iza njega je Dom sindikata i transparent s natpisom “Ne Zakonu o radu!” Nekoliko dana poslije, kad je Zakon usvojen, emitiran je prilog o tome šta Sindikat namjerava dalje. Tada smo imali isti kadar, ali na semaforu je bilo žuto svjetlo, koje simbolizira pripremu novih aktivnosti sindikata. Komuniciranje na vizualnom planu, samom slikom, jedna je od Hayatovih dobrih strana. Iz tog razloga prava je šteta što nemamo u prilozima potpisane snimatelje. Hayat je to nekad imao i to je u ovim analizama bilo hvaljeno kao dobra praksa. Snimatelji su, jednako kao i novinari, a ponekad i više, zaslužni za Hayatove dobre priloge i ne bi trebali ostati u anonimnosti.

(U srijedu, peti august čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: BHT1 i FTV)