SAMOUBISTVA BEZ GRANICA

Naša saradnica analizirala je tekstove o samoubistvima objavljene na portalima Klix.ba, Avaz.ba, Doznajemo.com, Depo.ba, Glassrpske.com, Oslobođenje.ba, Dnevnik.ba,  Nezavisne.com i Faktor.ba. Izvještavanje o ovim osjetljivim događajima najčešće prate senzacionalizam i politizacija

 

NAJČEŠĆI PROPUSTI: Mnogo je propusta u tekstovima koji tematiziraju samoubistva. Neki od najčešćih su: senzacionalizam, zasnivanje teksta na nepotvrđenim i nezvaničnim informacijama, sugeriranje uzroka, objavljivanje fotografija čak i kada su maloljetnici u pitanju, objavljivanje facebook statusa, objavljivanje uvećanih fotografija smrtovnica iz kojih se mogu vidjeti svi podaci o rodbini s adresom, podređivanje forme naslova navođenju što većeg broja detalja, nepoznavanje postulata otkrivanja/skrivanja identiteta, tobožnji moralni otklon prema žrtvama posebno kada su u pitanju žene, “rekonstrukcija” samoubistva bez ikakve činjenične osnove, politizacija i objavljivanje neprimjerenih komentara.

ŽANROVSKA NEDOSLJEDNOST: Iz analize se može vidjeti da su tekstovi o samoubistvima koncipirani kao novinarske pseudopriče. U najvećem broju slučajeva nisu koncipirani kao vijesti (donosi se više detalja nego u samoj vijesti), a niti kao novinarske priče koje bi trebalo da idu u dubinu stvari i imaju sagovornike sa svih strana. Upravo ova žanrovska kolebljivost najbolje pokazuje kako se novinarski tretiraju samoubistva. Ako je riječ o pojedinačnim slučajevima, preovladava senzacionalizam. Ako je riječ o tretiranju samoubistva kao društvenog fenomena, preovladava – politizacija.

KO JE IZVOR GLASU SRPSKE? Na portalu Klix.ba objavljen je tekst “Pripadnik oružanih snaga BiH Josip Bokšić izvršio samoubistvo” autora E.F., 24.01.2015.. Uz tekst je objavljena i slika čovjeka koji je izvršio samoubistvo. Već se u ovom tekstu vidi gotovo paradigmatska sklonost novinara ka navođenju nezvaničnih informacija koje bi, valjda, trebale da priči dodaju senzacionalizam. Naravno, sve te “nezvanične informacije” se plasiraju bez izvora, a često se izvor i lažira. Tako je i Glassrpske.com objavio isti tekst navodeći kao svoj izvor Klix.ba. Na kraju teksta u Glasu Srpske, koji je objavljen istog datuma i potpisan s Klix.ba, stoji rečenica: “Nezvanično se moglo čuti i da je tijelo mladića pronađeno u bunaru, javio je Klix.”. No, u tekstu koji je objavljen na portalu Klix.ba nema ovog detalja.

Neetičnost u novinarskim tekstovima o samoubistvima se ogleda u nepoštovanju identiteta žrtava i njihovih porodica. Nerijetko se tako objavi slika smrtovnice na kojoj šira javnost može pročitati imena i prezimena članova uže i šire rodbine, ali i pročitati adresu “kuće žalosti”.

BEZ IKAKVOG PRAVILA: U objavljivanju identiteta novinari često postupaju selektivno. Nekada se objavi puno ime i prezime, ukupan socijalni i porodični status. Nekada se objave samo inicijali. Nekada se objavi samo ime. U svemu je potpuno nejasno koji je kriterij. Odnosno, kriterij bi trebala biti činjenica da li je neko lice maloljetno ili ne. No, kako se često punoljetnima objave samo inicijali, a maloljetnicima puni identitet, jasno je da se novinari ne vode ovom devizom. Da stvar bude morbidnija, nerijetko se u jednom tekstu nađu izvještaji o više samoubistva pri čemu su neke žrtve navedene punim imenom i prezimenom, a neki samo inicijalima bez da je jasno na osnovu čega se ova selekcija pravi. Tako je u tekstu “Strava u Bijeljini: Dva muškarca u dva dijela grada presudili sebi pucnjem u glavu”, objavljenom na portalu Avaz.ba 17. 01. 2015., autor A.M., navedeno sljedeće:

“Nakon što je jutros Dragan Jovanović (64) iz bijeljinskog sela Čađavica počinio samoubistvo pucajući sebi iz pištolja u glavu, identičan slučaj je zabilježen i u drugom dijelu ovog grada, tačnije u ulici Bore Stankovića. Naime, policiji u Bijeljini je u 11,55 sati prijavljeno da se muškarac S. Č. iz Bijeljine, u dvorištu svoje porodične kuće ubio pucnjem iz pištolja u glavu.” 

ZAŠTITA MALOLJETNIKA: Novinari bi se trebali malo više informirati o tome šta zapravo predstavlja zaštita identiteta. Posebno kada su maloljetnici u pitanju. Primjer neshvatanja svrhe skrivanja identiteta je tekst na portalu Glassrpske.com “Samoubistvo maloljetne A.R. šokiralo građane Čelinca” od 14.02.2008., nepotpisan:

“Za nju svi pričaju da je bila uzoran učenik i vesela djevojka, pa niko nije mogao ni da pomisli da bi se ubila. – Nisam još svjesna da je nema. Juče sam je vidjela u školi i bila je vesela. Nije se moglo primijetiti da je bilo šta muči. Znam je dobro, jer je bila najbolja prijateljica moje sestre. Ne znam zašto je to uradila, svi smo u šoku, tužni – rekla nam je učenica četvrtog razreda Srednje škole ‘Ivo Andrić’ Vanja Antonić. Prema njenim riječima, nastradalu A. R. našao je otac, koji se zbog lošeg predosjećaja vratio sa posla kući. – Kako se priča po gradu, on je juče sa posla odjednom otrčao kući, i to prečicom, jer je predosjetio nešto loše. Kada je stigao, stan je bio zaključan, a iz njega se čula glasna muzika. Popeo se preko balkona, od komšije, i zatekao je mrtvu – ispričala nam je Vanja. Ovu priču potvrdio nam je i kućni prijatelj porodice nastradale djevojke, Bogdan Tešić.”

Postavlja se pitanje koja je svrha navođenja inicijala kada je otkriveno u koju je školu išla, ime kućnih prijatelja, te u daljnjem tekstu ime nastavnice koja navodi koje je sve sekcije pohađala djevojka.

DEPO “SAMO” PRENOSI: Novinari nekada otkriju i identitet maloljetnika. Tako su u tekstu na Depo.ba “Brekovica zavijena u crno na vijest o smrti 12-godišnjeg Esnafa” od 19. 02. 2011., koji je, navodno, prenesen s portala Avaz.ba (u trenutku istraživanja izvorni tekst na Avaz.ba bio nedostupan), o samoubistvu dvanaestogodišnjeg dječaka, navedeni puni identitet, ali i slika s drugovima. Osim toga, u tekstu se previše špekulira o tome da li je dječak izvršio samoubistvo ili se slučajno objesio u igri. Posebno se degutantnom i neetičnom doima sljedeća rečenica:

“Na dječakovom vratu kada je skinut s grede bio je snažno urezan trag konopca, a vrat je na tom mjestu bio crn.”

Potpuno je nejasna svrha ove informacije osim senzacionalizma.

ZANIMLJIVOSTI: Na portalu Doznajemo.com objavljen je tekst “JEZIV ZLOČIN KOD BUŽIMA: Samir Pehlić (35) zaklao nevjenčanu suprugu, a onda se objesio”, objavljen 20. 07. 2013., nepotpisan, a kao izvor naveden Bužim danas. U tekstu je objavljena fotografija porodične kuće, a bez ikakve zaštite su otkriveni i identiteti petero maloljetne djece te porodična povijest:

“Motivi ubistva i samoubistva su još uvijek nepoznati, ali je poznato da su Samir i Nevzeta bili nezaposleni i veoma teško su živjeli. Od petero djece, Nevzeta je imala troje iz prvog braka (Enisa 17, Ramiz 13 i Enes 11 godina), a njen prvi muž tragično je nastradao od protivpješadijske mine 1997. godine na Križu prilikom sječe drva. Zanimljivo je da je nesretna Nevzeta kćerka tragično preminulog Muje Makića koji se krajem prošle godine zapalio u svojoj porodičnoj kući u naselju Bućevci.”

MOTIVI

JE LI LJUBOMORA? Sugeriranje motiva je veoma često prisutno u tekstovima. Ta se sugestivnost tekstualno realizira na dva načina. Prvi način je navođenje već spomenutih “nezvaničnih” informacija, kao u tekstu “Unaprijed ‘skovao’ plan: Mirsad Rekić ostavio ušteđevinu sinu, pa ubio suprugu i sebe” objavljenom na portalu Depo.ba 19. 11. 2014., nepotpisan:

“Prema riječima mještana Donje Vidovske, ovi supružnici su imali čudan brak. Njihov sin živi u Austriji, gdje studira, dok su ubijena žena i Mirsad živjeli odvojeno. Motiv ubistva i samoubistva je, prema nezvaničnim informacijama, Mirsadova ljubomora. Mirsada je od Rekića zatražila razvod braka nakon što je započela vezu sa drugim čovjekom. Znajući za to Rekić je pričao svojoj braći da bi se ovako tragično moglo sve završiti.”

Inače, treba napomenuti da je jako čest nadnaslov na portalu Depo.ba “Još jedno samoubistvo” pa se stječe dojam da je uređivačka politika svedena na brojanje.

ILI JE ZBOG DJEVOJKE? Drugi način sugeriranja jeste insistiranje na društvenoj pozadini onoga ko je izvršio samoubistvo. Tako je na portalu Avaz.ba prenesena izjava potresenih roditelja da je mladić izvršio samoubistvo zbog djevojke, čak se navodi njen identitet, a nema druge strane priče. “Nije mogao prihvatiti život bez Amile, kojoj su roditelji branili da se uda”, objavljen 29. 08. 2014., autor M. Ahmedić. Iako otac mladića navodi jasnu ogradu jer nije siguran da se mladić ubio zbog djevojke: “Glavni uzrok je odnio sa sobom. Mi pretpostavljamo da je djevojka razlog za njegovo samoubistvo”, novinari insistiraju na tome, koncipirajući prema tome cijelu priču i čak naslov.

TURBOFOLK PSIHOLOŠKI PROFIL: Na sličan način je koncipiran tekst objavljen na portalu Doznajemo.com od 26. 04. 2014. godine pod naslovom “MLADIĆ SE UBIO JER JE ‘OČEŠAO’ STRIČEV AUTO: Da li je to pravi razlog?”, u kojem je osim sugeriranja (pa potom poricanja) da se mladić ubio jer je slučajno “očešao” stričev auto donesen i niz detalja koji bi sliku njegovog života i smrti trebali učiniti morbidnijom. No daleko je najproblematičnija zadnja rečenica u tekstu:

“Ostaće tajna da li je oštećenje vozila bilo samo okidač da Dražen Lepir digne ruku na sebe. Nesumnjivo je da je teško patio zbog ranog gubitka oca. Jadao se da ga, uprkos majčine i stričeve ljubavi, često prate životni pehovi, kao nedavno kada je takođe neznatno oštetio drugarovo vozilo. Poznanici tvrde da je bio strastveni zaljubljenik u horor filmove. Živio je sa majkom, bez stalnog zaposlenja, povremeno radeći za dnevnicu obavljajući razne poslove.” Ovdje je na osnovu nezvaničnih informacija i glasina, bez ikakve novinarske ograde, iskonstruisana socijalna slika mladića.

MORALNA POLICIJA

PRIVATNOST, ŠTA JE TO? Jedna od pojava koje se mogu karakterizirati kao najudaljenije od etičnosti jeste sugeriranje “(ne)moralnog” života žrtava. Takav je tekst objavljen na portalu Avaz.ba o djevojci koja je izvršila samoubistvo. Naime, u tekstu  “SAMOUBISTVO: Irma svoju smrt najavila prijateljima na Facebooku” (28. 12. 2014. autor A. Džonlić) sadržano je mnogo toga što je problematično. Prvo je objavljivanje slike i i facebook profila, sugeriranje lošeg načina života kojim je unesrećena živjela, špekuliranje o tome da je koristila droge, potom navodi nekog “stručnjaka” koji objašnjava da su za sve krivi moderni načini komunikacije, ali i Irmini prijatelji jer joj nisu više pomogli?! Vrlo je zanimljivo da se u tekstu navodi činjenica da policija sve detalje o samoubistvima tretira kao “privatnu stvar” i ne iznosi u javnost. Pa zašto onda novinari prekoračuju sve granice etike u objavljivanju detalja?

FACEBOOK ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO: Najdalje se u “facebook istraživačkom novinarstvu” i moralizatorskom stavu otišlo s tekstom “ZBOG 3.000 MARAKA OTIŠLA SU DVA MLADA ŽIVOTA: Dijelovi priče o Rasimu i Sadeti koji se još slažu”, na portalu Doznajemo.com objavljen 24. 03. 2014., nepotpisan, u kom se tematizira ubistvo i samoubistvo u Sarajevu. Kako bi se tekstu dodao senzacionalizam i sugerirala ljubavna veza između ubijene djevojke i policajca koji je izvršio samoubistvo, portal prenosi facebook status bivše supruge spomenutog policajca:

“Naime, na Fejsbuku se oglasila bivša supruga Rasima Pljevljaka, Selma Zjajo Pljevljak, koja je na svom profilu napisala sljedeće (napomena: autentičnost profila nismo još uspjeli provjeriti):

– Ta Sadeta je dolazila meni na vrata dok sam bila u braku sa Rasimom isprepadala nas vrištala nisam znala ko je. Uništila nam je brak, dolazila je često i uznemiravala govorila da mu je žena dok je bio sa mnom. Ništa dobro za tu ženu ne mogu reći, čak je kao moj muž njoj bio dužan pare neke. Čak poslije razvoda mu je uništila vezu sa jednom djevojkom, nije ga ostavila na miru. Ja sam čak htjela da je tužim, ali joj nisam znala ime. Natjerala je Rasima na ovo sve izluđivala ga a on je digao ruku na sebe jer nije htio u zatvor…”

POLITIZACIJA SAMOUBISTVA

SAMOUBISTVO ZBOG NEPRAVDE: Osim što politiziraju problematiku samoubistava, novinari portala Avaz.ba politiziraju i konkretne činove samoubistva. Tako je bilo i u tekstu objavljenom 03. 01. 2015. pod naslovom “MISTERIJE: Samoubistvo počinio zbog velike nepravde?”, autora M. Kebića. Naime, starac se ubio pred palatom Republike Srpske i navedeno je da nije imao nikakve kontakte sa članovima porodice. Odjednom se kao sugovornici u tekstu pojavljuju predstavnici opozicije u RS-u Nenad Stevandić i Igor Crnadak, koji ni po čemu nisu relevantni sugovornici u tretiranju samoubistva. Osim toga, novinar u tekstu navodi da je pokušao dobiti izjavu od predsjednika RS-a Milorada Dodika, ali da je bio neradni dan.

ZAŠTO JE STOPA SAMOUBISTAVA KOD NJIH VEĆA NEGO KOD NAS? Posebno je problematičan tekst na portalu Klix.ba pod naslovom “U Srbiji i RS-u se za 19 godina ubilo više od 35.000 ljudi”, objavljen 07. 03. 2014., autor A. Džano.

Naslov je problematičan jer je nejasno na osnovu čega je novinar povezao Republiku Srbiju i entitet Republika Srpska. Osim toga, novinar je za sugovornika uzeo i stručnjaka za samoubistva (bez da se igdje navode njegove reference niti na osnovu čega je proglašen stručnjakom za samoubistva) Zemira Sinanovića, koji u tekstu tvrdi sljedeće:

“Odgovor na visoke i kritično visoke stope samoubistava u RS-u, posebno na kritično visoke stope samoubistava kod demobilisanih boraca Vojske RS-a treba tražiti i u činjenici da su pripadnici Vojske RS-a bili i nosioci planiranja, naređivanja i izvršavanja brojnih ratnih zločina.”

Novinar se nigdje ne ograđuje od ove tvrdnje, ne traži drugo mišljenje niti svog sugovornika pita na osnovu čega je došao do ovakvih rezultata. Još kad se uzme u obzir činjenica da se radi o novinarskom tekstu, a ne intervjuu, stiče se utisak da sugovornik kojeg je novinar našao (i koji je jedini sugovornik u tekstu) postoji samo kako bi potvrdio stavove autora.

VIP SMRTI

JAVNO SRAMOĆENJE: Posebno se zanimljivo tretiraju samoubistva javnih ličnosti i članova njihovih porodica. Tu se redovno javljaju špekulacije, a često se tekst koncipira i kao sramoćenje. Tako je u tekstu “Majka Slađane Guduraš pokušala samoubistvo na pomenu”, objavljenom na portalu Glassrpske.com 19. 01. 2015., autora Dejana Jovičića, navedeno sljedeće:

“Prema nezvaničnim informacijama, Pantićeva je prije pokušaja samoubistva pila alkoholna pića i povraćala ispred ulaznih vrata stana.

‘Nakon što je došla pijana pred stan, ona je u nervnom rastrojstvu otvorila prozor u stubištu zgrade i skočila sa njega. Njene jauke čuli su stanari zgrade, koji su odmah pozvali policiju, a zatim i hitnu pomoć’, rekao je izvor blizak istrazi.”

Iako se radi o tekstu koji tematizira pokušaj samoubistva, pristup temi je vrlo paradigmatičan.

Ovaj tekst se može okarakterizirati kao javno sramoćenje.

MISTERIJE: I samoubistvo sarajevskog biznismena Nusreta Čauševića pokrenulo je brojne kontroverze u medijima. Svi analizirani portali su prešli granice etičkog izvještavanja.

No, najdalje su u ovom slučaju otišli novinari portala Faktor.ba u tekstu: “Porodične tragedije: Misteriozne smrti braće Čaušević” od 23. 05. 2015., autor Faktor.ba.

U tekstu se samoubistvo Nusreta Čauševića povezuje sa slučajem utapanja njegovog brata od prije deset godina, uz novinarsku sugestiju da je Čauševićev brat također izvršio samoubistvo jer nije bilo znakova da je imao srčani ili moždani udar u vodi?!

Dnevnik.ba je u najvećem broju slučajeva imao profesionalne tekstove bez senzacionalizma i morbidnih detalja. No, ni oni javnost nisu poštedjeli prakse “neprovjerenih informacija” kada je u pitanju samoubistvo Nusreta Čauševića. Tako su u tekstu “Nusret Čaušević izvršio samoubojstvo” od 23. 05. 2015., potpisan sa Dnevnik.ba, naveli: “Čaušević je nestao u ponedjeljak, 18. svibnja. Toga dana je čak u dva navrata išao u Zenicu, uvečer došao kući i negdje iza ponoći otišao u nepoznatom pravcu. U kući su ostali i njegovi telefoni i putovnica.”

Svrha ove informacije nije baš jasna.

OPTUŽBE I PRIZNANJA: Novinari često koriste i međusobne optužbe članova obitelji ili prijatelja stradale osobe kako bi oko toga izgradili priču koja tobože objašnjava motive samoubistva. Tako su novinari portala Avaz.ba iskoristili međusobne optužbe oca i momka mlade pjevačice Amile Hasanović, koja je preminula usljed slijetanja vozila u rijeku Bosnu, da priču predstave kao samoubistvo. Iako MUP ZDK nije ovaj slučaj tretirao kao samoubistvo jer nema dokaza za to što se navodi u tekstu, otac i momak tvrde da je djevojka izvršila samoubistvo, a novinari prenose njihovo prepucavanje u kojem se čak spominju gole slike te mlade pjevačice u tekstu “Otac traži istinu o Amili” od 13. 02. 2015. godine, autor A. Aljimi:

“Amilin otac kaže da ne odustaje. San mu ne dolazi na oči. – Elmana nisu saslušali, zvala ga je policija nekoliko puta, ali nije dao izjavu, jer je pod tabletama. Kada je došao kod mene, znajući da je ona u vodi, kazao mi je za te gole fotografije i rekao mi: ‘Pritisnuo sam je i sve mi je priznala.’ Zbog njega se ubila. Znam momka koji mi je ispričao da se nije smjela s njim pozdraviti zbog Elmana. Ne mogu spavati dok istina ne izađe načistac, neću nikada odustati – kaže on.”

NASLOVI ZA KLIK VIŠE

BITAN JE PORODIČNI STATUS: Najproblematičniji formalni dijelovi tekstova o samoubistvima su svakako naslovi. Obično su koncipirani tako da otkrivaju način na koji se neko ubio sa svim detaljima o tome, senzacionalistički su, daju kompletnu “socijalnu sliku” i sugeriraju motive.

Naslov teksta objavljen na portalu Doznajemo.com “Zapalila odjeću upaljačem i otišla u smrt: živjela sa sinom studentom četvrte godine prava”, od 21. 05. 2012., tipičan je primjer naslova koji sažima način na koji je samoubistvo izvršeno i porodični status.

ŠVALERANJE ODVODI U SMRT: Na portalu Doznajemo.com je 02. 06. 2013. objavljen tekst s naslovom koji udara moralni pečat slučaju ubistva i samoubistva: “ŠVALERANJE IH ODVELO U SMRT: Zahid Salčin u Hadžićima ubio ljubavnicu pa sebe”.

MORBIDNI DETALJI: Na portalu Klix.ba je 29. 01. 2015. objavljen tekst autora/ice E.G. pod naslovom “Starica iz Mostara koju je silovao komšija izvršila samoubistvo”. Naslovom, ali i cijelim tekstom, sugerira se da je silovanje nesretne starice uzrok samoubistva, dok ne postoji niti jedan egzaktan pokazatelj da je zbilja tako. Da bi potvrdili tezu, novinari navode detalje silovanja iako su za sam tekst irelevantni.

Često se u naslovu ističu morbidni detalji kako bi se privukla pažnja čitatelja. Tako je na portalu Avaz.ba objavljen tekst naslova “Autom sletio s ceste pa se objesio užetom za šlepanje”. (15. 05. 2015., M. Kebić)

(RE)KONSTRUKCIJE

DETEKTIVSKE NOVINARSKE PRIČE: Posebno zanimljiv slučaj je tekst “Samoubistvo u Trnopolju kod Prijedora: Vrebao bivšu suprugu, pa se zapalio”, objavljen na portalu Oslobođenje.ba 11. 10. 2014., autor Dragan Pavlović. U tekstu je bez ikakvih dokaza napravljena rekonstrukcija ubistva i samoubistva:

“Znajući da se Sedija brine o očevim ovcama, Sedin je u četvrtak odlučio da je sačeka 100-tinjak metara od kuće. S obzirom na to da nije svraćao u kuću porodice Sivac, te da je ponio nož i plastičnu flašu u koju je nasuo dvije litre benzina, pretpostavlja se da nije imao namjeru samo popričati sa bivšom suprugom…
Međutim, kada je vidio da je umjesto Sedije, taj dan ovce dotjerao njen otac Osman, Sedin se, sakriven u šipražju, odlučio na samoubistvo. Nakon što se zapalio, vatru je vidio Osmanov brat Suljo, i pokušao je da ga ugasi vodom, ali nije uspio. Po dolasku na mjesto događaja, policija je zatekla ugljenisano tijelo, kuhinjski nož i plastičnu flašu u kojoj je bio benzin.”

Nameće se pitanje na osnovu čega je napravljena rekonstrukcija i šta je njen cilj osim senzacionalizma?

Iako je portal Faktor.ba relativno profesionalno izvještavao o pojedinačnim slučajevima samoubistva, uglavnom navodeći samo inicijale i informacije koje je javnosti ponudio MUP, ipak se ovaj portal par puta okliznuo o senzacionalizam. Tako je u tekstu objavljenom 12. 03. 2015. pod naslovom “Samoubistvo kod Doboja: 17-godišnjak zaključao vrata, legao u krevet i aktivirao bombu” izvršena “rekonstrukcija” još u naslovu, ali i otkriven puni identitet maloljetnika koji je izvršio samoubistvo.

KOMENTARI ISPOD TEKSTOVA O SAMOUBISTVIMA

BESPOSLICA, GLUPOST I MRŽNJA: Od medija koji su analizirani, samo neki su ispod tekstova dozvoljavali komentare na članke koji tretiraju problem samoubistva. Analizom je moguće zaključiti da se najveći broj problema s komentarima odnosi na sljedeće tri stavke:

Pojedini komentari “otkrivaju” porodične okolnosti, čak i imena porodice osobe koja je izvršila samoubistvo čak i ako se desi da su u tekstu dati inicijalima. Osim toga, često se “otkrivaju” motivi samoubistva.

Osim ovog tipa komentara, prisutni su i komentari koji sadrže govor mržnje na nacionalnoj osnovi bez imalo empatije prema samoubistvu kao činu i žrtvama toga. Oni koji sadrže tobožnju moralnu osudu čina i ističu kako su poznavali žrtvu i njen upitni moral iz prve ruke

KOMENTARIMA DO KLIXOVA: Portal Klix.ba je 16. 11. 2014. prenio vijest agencije SRNA “Muškarac iz Bileće ranio sugrađanku pa izvršio samoubistvo”. Komentari vrve govorom mržnje:

Ultra Bosnjak: Nisam nacionalista ali Srbe na vrbe.

Ultra Bosnjak: Smij se vlasino smrdljiva, kako ste dosli tako cete i otici. Srpkinja se na Bozic klela da je samo obrezan htela.

Veoma su česti “moralistički” komentari. Tako je na tekst o čovjeku koji je ubio sebe pa suprugu, “Mještani Vrbanjaca u šoku: Ante je iz ljubomore ubio 23 godine mlađu suprugu Eminu?”, objavljen 23. 07. 2014. i potpisan sa Klix.ba, bilo mnogo komentara ovog tipa.

Lavos: Ne brani drolje koje varaju. Žene se danas kurvaju bez ikakvih posljedica zato i imamo ovakve slučajeve i bice ih sve vise u buducnosti.

Feget 27: znaju mještani da je ona bila fina dok se nije umješao treća osoba, tada se naglo promjenila jer ta osoba joj podvalila drogu i manipulisala sa njom, ante je vidio da ona hoće sa drugim a on je volio zato je ubio pravi krivac će se izvući, postoje ljubavne poruke u telefonu, ali nema dokaza, samo će reći ona izabrala, ko je pozna zna da se žalila da je boli želudac, prije nekoliko dana, to su prvi siptomi droge i osoba nema svoju volju nego šta joj kaže osoba sa kojom je u društvu kad droga poćne djelovati.

Apsurd: mogla mu je biti kćerka, on 1969 a ona 1992… bolesnik jedan, čuj imaju samo rijeći hvale za njega, nikome nije bilo čudno što je pedofil oženio curicu?

Huso Jebac: Nekome je lakše metar u guzicu ugurati nego centimetar u glavu. Pa šta je tražila sa ustašom od tolikih muslimana (bošnjaka). Žao mi je što je moralo tako završiti, kako to inače kod ustaša završava (smrću). Neka ovo bude primjer mladim djevojkama da ne nasjedaju na fore o bratstvu i jedinstvu.

Veoma je zanimljiva činjenica da Klix.ba ne dozvoljava komentare na vijesti o samoubistvu javnih ličnosti.

DEVETO KOLJENO: Na portalu Nezavisne.com najviše je govora mržnje bilo na vijest da je samoubistvo izvršio sin generala Armije BiH Atifa Dudakovića. I, po istoj matrici kao i nacionalistički komentari na Klixu, ovdje su se mogli pročitati stavovi o božijoj kazni koja je snašla Dudakovića i o tome kako je zaslužio da mu se to desi. Za razliku od Klix.ba, na portalu Nezavisne.com se komentira putem facebooka. Tako je na tekst “Ubio se sin Atifa Dudakovića”, prenesen iz Avaza 28. 09. 2011., među komentarima bilo i onih koji se tiču ratnog angažmana njegovog oca. Naprimjer, Branislav Jovanović je komentirao: “Kod naz kazu da se svako nedjelo i zlocin vrati samom zlocincu,  pa taman i do devetog koljena!!”

MALO LJUDSKOSTI U NOVINARSTVU: U tekstovima koji tematiziraju samoubistva novinari bi trebali pokazati poseban senzibilitet uz profesionalni pristup koji je ionako nužan. Jer, samoubistva su ozbiljan društveni problem, ali i specifična intimna tragedija za porodicu i prijatelje. Novinari često prelaze profesionalne granice kada je u pitanju pisanje o samoubistvima. Pritom se često pravdaju skretanjem pažnje na opasnu društvenu pojavu. No, kako u pisanju novinarskih tekstova nije bitno samo šta se piše, već i kako se piše, analizirani tekstovi otkrivaju da se samoubistva koriste da se stekne klik više.