N1 I AL JAZEERA: SLIČNI U KVALITETI, RAZLIČITI U FOKUSU

N1 posjeduje jaku reportersku ekipu koja je uvijek tu da se javi s mjesta događaja, dnevnici obiluju prilozima s terena koji se bave životima običnih ljudi, često i u zabačenim dijelovima zemlje. S druge strane, dnevnici Al Jazeere su više regionalnog i globalnog karaktera. Al Jazeera ne daje uvijek prednost vijestima iz zemlje nad vijestima iz svijeta. I ova televizija, kao i N1, posjeduje iskusnu reportersku ekipu i pravi jako kvalitetne priloge koji pokrivaju domaće teme, ali Al Jazeera ima širi fokus

N1: BOGAT SADRŽAJ I VISOKI KRITERIJI

28. juni – 4. juli 2015.

EKONOMIJA NAJKVALITETNIJI DIO: Dnevnici N1 koncipirani su tako da obično započinju pregledom dnevnopolitičkih dešavanja u zemlji, a drugi dio dnevnika posvećen je ekonomskim temama i temama iz života običnih ljudi. Zadnji dio dnevnika izdvojen je za dešavanja iz svijeta. Tek zadnjih par minuta posvećeno je zanimljivostima i vremenskoj prognozi. Vijesti iz sporta su slabije prisutne, dok praćenja kulturnih dešavanja u BiH gotovo da ni nema. Dnevna politika i političari imaju tu privilegiju da dobivaju prve minute dnevnika, ali ono što čini najkvalitetniji dio dnevnika N1 televizije je upravo njegov drugi dio, predviđen za ekonomske teme i probleme običnih ljudi.
U utorak, 30. lipnja, taj drugi dio dnevnika počinje reportažom novinarke Nataše Tadić iz tvornice deterdženata DITA o “velikoj pobjedi malog čovjeka“, kako je prilog najavila voditeljica Dnevnika u 19h Merima Šemić. Nakon toga slijedi prilog Dženane Kaminić o otvaranju nove tvornice “Violeta”, prilog Amira Krivošije o sudbini rudnika u Brezi, prilog o štrajku policije u Unsko-sanskom kantonu (Boris Brezo) i naposljetku prilog o problemima zeničke bolnice (Ajla Alihodžić).
U srijedu, prvog srpnja, Boris Brezo javlja se iz Bihaća gdje se bavi problemom sve brojnijeg odlaska mladih iz Krajine u inozemstvo trbuhom za kruhom, nakon toga slijedi priča iz Mostara novinarke Dženane Kaminić o ljudima koji se, umjesto odlaska u inozemstvo, odlučuju da ostanu ovdje i sami pokrenu svoj biznis. Prilog se završava u pomalo patetičnom i “patriotski angažiranom” duhu recitiranjem stihova pjesme Alekse Šantića Ostajte ovdje. Sljedeći prilog je onaj novinarke Minele Jašar iz Zenice o životu rudara.
Svi navedeni prilozi urađeni su s velikom dozom profesionalizma i zadovoljavaju temeljna načela novinarstva (javni interes, istinitost i točnost, pravednost, nezavisnost, transparentnost i sl.)
Stoga, s namjerom da se izbjegne monotono ponavljanje koje bi uslijedilo komentiranjem svakog priloga pojedinačno, produktivnije je bilo ovaj put promatrati dnevnike kao cjelinu. Ovakav urednički koncept dnevnika televizije N1 gledateljima pruža bogat sadržaj tema relevantnih za gledatelje, a visoki profesionalni standardi prilogâ jamče i visoki kvalitet ponuđenog sadržaja.

Plus nedjelje:

Dnevnici N1 u 19h emitirani u utorak i srijedu, prvog i drugog srpnja. Mnoštvo tema relevantnih za živote običnih ljudi.

Minus nedjelje:

Nema ga.

Ocjena: 10

AL JAZEERA: BOGATO I RAZNOLIKO S BLISKOG ISTOKA

28. juni – 4. juli 2015.


RAZLIČITA FORMA:
Dnevnici Al Jazeere nemaju klasičnu, ustaljenu formu dnevnikâ po kojoj prvo idu vijesti iz zemlje, pa onda vijesti iz svijeta. Naprotiv, Al Jazeerini dnevnici veoma često znaju početi vijestima iz svijeta. Posebna se pažnja posvećuje događanjima na Bliskom istoku.

Pored redovitih vijesti s tog područja, u proteklom tjednu, Al Jazeera je imala nekoliko priloga koji su se bavili položajem djeteta u zemljama Bliskog istoka zahvaćenim ratom. Prvi takav prilog je o sirijskoj djeci izbjeglicama u Jordanu koja su prisiljena raditi kako bi pomogli uzdržavanju obitelji, umjesto da se školuju (četvrtak, drugi srpnja). Kako saznajemo, na deseci tisuća mladih Sirijaca prisiljeni su raditi iako zakon u Jordanu zabranjuje rad mlađima od 16 godina. U prilogu možemo vidjeti 15-godišnjaka koji radi 12 sati dnevno, šest dana u tjednu, kao i drugu djecu koja prodaju voće na ulicama. Drugi prilog tog dana bavi se položajem djece u Jemenu kojima je ugrožen i život jer se nalaze na ratu zahvaćenom području. Ovaj prilog ima dosta uznemirujućih scena koje prikazuju ranjenu djecu, žrtve rata.

SENZIBILIZIRANJE JAVNOSTI: Idućeg dana (petak, treći srpnja) Al Jazeera je emitirala prilog o djeci u Siriji koja su žrtve mučenja i seksualnog zlostavljanja, a nerijetko i djeca vojnici. Navedeni prilog je i najbrutalniji od ova tri jer obiluje scenama fizičkog zlostavljanja djece. Sadržaj priloga je toliko eksplicitan da je voditeljica dnevnika morala prethodno upozoriti gledatelje da prilog koji slijedi sadrži uznemirujuće scene nasilja nad djecom.

Odabir ove teme senzibilizira javnost za stradanja djece u ratu. Priloge ovakve vrste, koji daju jednu detaljniju i širu sliku društva na Bliskom istoku zahvaćenom ratom, gledatelji informativnih programa na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku mogu dobiti samo putem Al Jazeerinih dnevnika. Iako je Al Jazeerina objektivnost znala nekoliko puta biti upitna kad je riječ o izvještavanjima iz tog dijela svijeta, ova TV kuća se potvrđuje kao najbogatiji izvor informacija o događanjima s Bliskog istoka. Nijedna TV kuća na ovim prostorima nema tako bogate i tematski raznolike priloge iz tog dijela svijeta.

IZDVOJENO:

Tri dana pred grčki referendum (u četvrtak, drugog srpnja) Al Jazeera je napravila prilog o svim argentinskim bankrotima u kojem se pravi usporedba s ekonomskim stanjem u Grčkoj. Argentina je prekinula s nametnutim mjerama štednje i ispregovarala restrukturiranje vanjskog duga, što je bio put ka ekonomskom oporavku te zemlje. Iako je to vjerojatno bio glavni motiv za pravljenje ovog priloga, ono što je u njemu propušteno spomenuti jest činjenica da upravo isti model za Grčku traže aktuelna grčka vlast i njihov ministar financija Yanis Varoufakis. Mainstream mediji, uključujući i Al Jazeeru sve do emitiranja ovog priloga, propustili su predstaviti javnosti model nove grčke vlade za izlazak iz krize. Pohvalno je što se Al Jazeera, tri dana pred održavanje sudbonosnog referenduma, ipak sjetila napraviti prilog koji se bavi alternativnim modelom izlaza iz ekonomskog stanja u kojem se našla Grčka.

Plus nedjelje:

Prilozi koji tematiziraju položaj djece u ratom zahvaćenim područjima.

Minus nedjelje:

Nema ga.

Ocjena: 10

 

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Uredničke koncepcije dnevnika Al Jazeere i N1 bitno su različite. Dnevnici N1 daju puno veći značaj vijestima iz zemlje i može se zaključiti da N1 ima bolji kvalitet domaćih vijesti. N1 posjeduje jaku reportersku ekipu koja je uvijek tu da se javi s mjesta događaja. Pored reporterskih javljanja uživo, N1 dnevnici obiluju prilozima s terena koji se bave životima običnih ljudi, često i u zabačenim dijelovima zemlje. Upravo ta “nabijenost” dnevnika vijestima iz zemlje daje gledateljima bogat informativni sadržaj. Ono što je najveći nedostatak tih dnevnika bogatih domaćim sadržajem je zapostavljanje upravo domaće kulturne scene. S druge strane, dnevnici Al Jazeere su više regionalnog i globalnog karaktera. Al Jazeera ne daje uvijek prednost vijestima iz zemlje nad vijestima iz svijeta. I ova televizija, kao i N1, posjeduje iskusnu reportersku ekipu i pravi jako kvalitetne priloge koji pokrivaju domaće teme, ali Al Jazeera ima širi fokus. Razlog za to može se pronaći i u broju emitiranja dnevnika. Dok N1 ima samo jedan dnevnik, onaj u 19h, te mnoštvo petominutnih vijesti nazvanih “N1 info“, Al Jazeera svaki sat ili dva emitira po jedan polusatni ili jednosatni dnevnik. Zbog toga Al Jazeera sebi može dopustiti širi globalni fokus, a kad se bavi domaćim vijestima, može ih rasporediti na više dnevnika, a ne zbiti u jedan, kao što može sebi dopustiti i mnoštvo gostiju komentatora koje može zvati od dnevnika do dnevnika, po potrebi.

(U utorak, sedmi juli čitajte analizu Amera Tikveše: TV1 i Hayat TV)