Žurnalističke (zlo)upotrebe priloga “navodno”

Sarajevska novinarka i saradnica našeg portala analizira upotrebu priloga “navodno” na bosanskohercegovačkim informativnim portalima. Istraživanje je obuhvatilo blizu stotinu tekstova koji su sadržavali ovaj prilog sa web-portala Poskok.info, Nezavisne.com, Klix.ba, Dnevnik.ba, Faktor.ba i Frontal.rs. Analizirani tekstovi odnose se na napad na policijsku stanicu u Zvorniku (od 27. aprila do 2. juna 2015.), obilježavanja stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici (2. i 3. maj 2015.) i postizborno formiranje vlasti u BiH (od 12. 10. 2014. do 2. 06. 2015.).

Prilog “ׅnavodno” trebao bi se koristiti kao pomoćno jezičko sredstvo u ograđivanju od neprovjerenih informacija, te samim tim doprinijeti objektivnosti teksta. Praksa pokazuje da se ovaj prilog najčešće koristi za tek formalno ograđivanje od informacija koje nisu provjerene, ali i kao sredstvo za postizanje ironijskog efekta u tekstu. Formalno ograđivanje od neprovjerenih informacija često je retorička maska iza koje se skrivaju sugeriranje značenja čitateljima, ideologizacija tobože nepristrasnih tvrdnji ili umanjivanje značaja informacija ranije plasiranih u javnost. Veoma je zanimljivo da se prilog “navodno” često koristi nepravilno, što potpuno mijenja smisao teksta, odnosno onoga što se u tekstu htjelo reći.

U najvećem broju analiziranih tekstova, prilog “navodno” se naizgled koristio kao ograda od neprovjerenih informacija. No, to je u velikoj mjeri instrumentalizirano da se stvori privid objektivnosti. Tako se u smislu sugeriranja čitateljima prilog “navodno” najviše koristio na portalima Faktor.ba, Dnevnik.ba i Frontal.rs, u smislu greške koja mijenja značenje teksta na portalu Klix.ba, u smislu ironiziranja na portalima Poskok.info i Nezavisne.com. Od pregledanih tekstova, samo su Faktor.ba i Nezavisne.com imale tekstove u kojima se prilog “navodno” koristi kao oznaka neprovjerene informacije bez sugeriranja.

Sve su spomenute zloupotrebe veoma štetne za profesiju, ali i širu javnost, jer stvaraju privid istinitosti i proizvode događaje umjesto da prenose informacije o postojećima. Ova primjedba se djelimično ne odnosi na tekstove u kojima se “navodno” koristi kao sredstvo stvaranja ironijskog efekta budući da sam taj efekt podrazumijeva neobjektivan pristup.

Implikacija umjesto informacije

Prilog “navodno” najčešći je u svojstvu formalnog ograđivanja od neprovjerenih informacija, ali uz jaku sugestivnu notu. Koristeći “navodno” kao tobožnju ogradu od neprovjerenih informacija, brojni su portali svojim čitateljima sugerirali ono što formalno nigdje nije napisano u tekstu. Tako je portal Dnevnik.ba (urednik Jurica Gudelj) serijom tekstova popratio zbivanja vezana za napad na policijsku stanicu u Zvorniku. No, čini se kako je za novinare ovog portala skoro sve savršeno jasno. Samo je u jednom tekstu koji direktno govori o napadu u Zvorniku upotrijebljen prilog “navodno”. A i to “navodno” upotrijebljeno je kao sredstvo sugestije. U tekstu pod nazivom Ibrić prošao obuku u vehabijskom kampu kod Zvornika (30. 04. 2015, nepotpisan) prilog “navodno” koristi se više kao sredstvo sugeriranja o pristizanju terorista u BiH nego kao ograda od neprovjerene informacije:

“Naime, Harun Mehičević je kontroverzni muslimanski propovjednik iz Mostara koji je vodio Islamski centar u Melbournu koji se povezuje s tri antiterorističke operacije provedene na tlu Australije od 2012. godine, a navodno bi se mogao vratiti u BiH.”

Ovakva upotreba priloga “navodno” je najizraženija u tekstovima o formiranju vlasti na portalu Faktor.ba (urednik Elvir Huremović). Ovaj portal najfrekventnije je koristio prilog “navodno” u tekstovima o formiranju vlasti. U najvećem broju slučajeva to se odnosilo na ograđivanje od informacija ili sugeriranje čitateljima ko bi to mogao biti kriv za neformiranje vlasti. Tako se u tekstu o formiranju vlasti u TK Sukobi u DFu: Aldina Kesić odustala od kandidature za ministricu obrazovanja TK (05. 02. 2015, A.M.) novinar/ka formalno ograđuje od neprovjerene informacije, a istovremeno sugerira čitateljima da je uređenje stranke o kojoj se piše nedemokratsko:

“Mešalić se, navodno, protivi nedemokratskom kadroviranju iz centrale stranke u Sarajevu, a nakon Duranovićeve i treći prijedlog za ministra obrazovanja, Aldina Kesić, nije prošao. Ko će biti novi prijedlog, ostaje da se vidi.”

Formalno ograđivanje i ovakav vid implikacija su prisutni u tekstu koji govori o formiranju vlasti u KS pod nazivom Kanton Sarajevo: SDA i DF u ponedjeljak o raspodjeli ministarstava (19. 02. 2015, K.K.), u kojem se sugerira da je DF u osnovi klijentelistička stranka, zaokupljena prije svega zauzimanjem resora:

“DF je navodno stavio pik na zdravstvo.”

Jedan od tekstova u kojemu se više puta koristi prilog navodno je Čiju pamet (ne)slušaju u Vladi FBiH: Ko su savjetnici ministrima i kako su došli na tu poziciju? (05.05.2015, E. Gorinjac). U tekstu se kaže:

“U Ministarstvu energetike to ne navode, ali navodno funkciju savjetnika obavlja i Ramiz Mehaković, bivši šef kabineta Nermina Nikšića, u vrijeme dok je ovaj bio federalni premijer.”

“Od njega, Remetića, se navodno u stranačkim, DF-ovim krugovima, traži da za savjetnika imenuje Salku Hasanefendića, bivšeg direktora ZOI-a i rođaka Zlatka Lagumdžije.”

Posebno je problematična tvrdnja da “navodno funkciju savjetnika obavlja i Ramiz Mehaković”, budući da je informacija o tome ko obavlja funkciju nekog savjetnika apsolutno provjerljiva. Stoga se doima da se ovdje, korištenjem riječi navodno, hoće sugerirati netransparentnost institucije odnosno onih o kojima se piše. U posljednjem iskazu se kaže da se od nekoga “navodno traži”, što implicira širok dijapazon neformalnih oblika komunikacije, na čemu ozbiljan politički tekst ne može biti zasnovan. Osim toga, na djelu je opet sugestivnost ‒ previše implikacija, premalo činjenica.

Portal Frontal.rs (urednik Marko Šikuljak) se u tekstovima o formiranju vlasti uglavnom bavio sukobima među partijama u RS-u, i samo je u dva teksta koristio riječ “navodno”. U nepotpisanom tekstu iz 18. 11. 2014. Evo prvog: Vojin Mitrović napustio NDP i prišao Dodiku? stoji:

“Mitrović je navodno nezadovoljan jer mu Savez za promjene nije obezbijedio mjesto ministra industrije, što mu je davnašnja želja, zbog čijeg neispunjenja je (prvi put) napustio SNSD.”

Zbog sadržaja teksta koji je koncipiran komentaristički, ovdje se radi o sugeriranju i stvaranju privida objektivnosti. Na to ukazuje činjenica da se u naslovu navodi ime člana NDP-a koji je “prišao Dodiku”.

Neutralno, a nije

Osim sugeriranja, korištenje riječi “navodno” prisutno je i kao sredstvo ideologizacije tobože neutralnih tvrdnji. I to je vidljivo na portalu Faktor.ba, gdje se u tekstu Uhapšeni u akciji Ruben: Poljoprivrednici, gitarista, alkoholičari, svjedok protiv Bosnića… (07. 05. 2015, E. Gorinjac i B. Pekmezović) tvrdi:

“Među uhapšenima iz Kozarca ima onih koji su navodno alkoholičari i koje se također ne može dovesti u vezu sa onim za šta ih se tereti, tvrde njihovi poznanici.”

Osim što predstavlja nedovoljno ograđivanje od informacija koje su novinarima tobože dali mještani, ovaj iskaz predstavlja i veoma opasnu ideologizaciju koja sugerira da neko ko je sklon konzumiranju alkohola ne može biti terorista.

No, “navodno” se ne koristi samo kao način tobožnjeg ograđivanja od neprovjerenih informacija. Ovaj se izraz često koristi i da se umanji vrijednost neke informacije koja je plasirana u javnost. No, cilj korištenja riječi “navodno” i jeste, između ostalog, da se umanji vrijednost informacije dok ne bude potvrđena. Tipičan primjer je tvrdnja iz teksta Dokazi i motivi: Ubijeni Đurić i ranjeni Gajić osumnjičeni su za učešće u genocidu, ali…, na portalu Faktor.ba, (30. 04. 2015, S.K. i E.H.):

“Dakle, Đurić i Gajić jesu osumnjičeni za učešće u genocidu u Srebrenici, ali je tu činjenicu teško, gotovo nemoguće, dovesti u vezu s Ibrićevim napadom i navodnom osvetom.”

Navodni Srbi

Nekada se u formalnom ograđivanju prilog “navodno” upotrijebi i na pogrešan način. Ovo podrazumijeva pogrešnu sintaksičku distribuciju koja mijenja smisao teksta. Primjer je tekst na portalu Klix.ba (urednici Adisa Pobrić, Aida Džaferović, Emina Skorupan-Husejnović, Jasmin Hadžiahmetović i Amer Džano) Željka Cvijanović će ponovo biti premijerka RS-a  (30. 11. 2014, E.G.), gdje se kaže:

“Proteklih dana je dospjela u žižu interesovanja javnosti zbog audiosnimka na kojem govori o navodnoj kupovini zastupnika radi formiranja većine u Narodnoj skupštini RS-a.”

Željka Cvijanović nije govorila o “navodnoj kupovini” zastupnika. Ispravnije bi bilo napisati da je Željka Cvijanović navodno govorila o kupovini poslanika. Na sličan način je u tekstu Zastupnici u KS se izjasnili kao Srbi da bi bili imenovani u Dom naroda FBiH? (28. 10. 2014, E.G.) na portalu Klix.ba pogrešno upotrijebljen ovaj termin:

“Zastupnici Bosanske stranke (BOSS) u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Pleho i Rasim Smajić navodno su se u kandidatskom obrascu Centralne izborne komisije BiH (CIK) izjasnili kao Srbi isključivo da bi bili među pet zastupnika iz KS koji će biti imenovani u Dom naroda Federalnog parlamenta. U tom slučaju bi imali duplu naknadu u Skupštini, odnosno Parlamentu FBiH.”

Iz teksta se stiče dojam da je riječ “navodno” upotrijebljena u pogrešnom kontekstu. Jer, informacija da su se dotični zastupnici izjasnili kao Srbi je u krajnjoj liniji provjerljiva informacija. No, ono što nije provjerljivo i što spada u domen špekulacija (a od čega se novinari nisu ogradili pa se čini da je “navodno” koje su upotrijebili u prvom dijelu rečenice samo retorički privid objektivnosti) jeste činjenica da su tri zastupnika to uradila zbog novca. No, ovaj tekst je zanimljiv još po nečemu ‒ po fenomenu naknadnog ograđivanja. Nakon spomenutog teksta na portalu Klix.ba, reagirao je Mirnes Ajanović pa je na portalu kasnije objavljen tekst Mirnes Ajanović: Plehi i Smajiću nije motiv novac (30. 10. 2014, E.G.). Prilog “navodno” koristi se već u podnaslovu:

“Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle i predsjednik Bosanske stranke (BOSS), obratio se portalu Klix.ba nakon objavljenog teksta o zastupnicima njegove stranke u Skupštini KS koji su se navodno izjasnili kao Srbi kako bi bili izabrani u Dom naroda.”

Stiče se dojam kako su se novinari htjeli ograditi od onoga što su pisali u prethodnom tekstu. No, ni u prethodnom tekstu to nisu učinili na pravi način.

Ironično, navodno

Vrlo je zanimljivo da se u većem broju slučajeva prilog “navodno” koristi za ironiziranje iskaza. Primjera je mnogo, a prilog “navodno” je na ovaj način najčešće bio dijelom tekstova na portalu Poskok.info. Primjer su sljedeće tvrdnje:

“Politički analitičar Pejo Gašparević rekao je da dosadašnji bezuspješni pokušaji formiranja Vlade Federacije BiH govori da u tom entitetu postoji i dalje pretenzija bošnjačke političke elite da se posredstvom navodno ljevičarskog i građanskog Demokratskog fronta /DF/ Hrvate učini neravnopravnima.” (Gašparević: DF u ulozi bošnjačkog rezervnog igrača, 05. 03. 2015, nepotpisan).

“Navodno” se u ironizatorskom smislu koristi i u sljedećoj tvrdnji:

“Tako naime glasi uvod u poprilično šizofreno priopćenje ove stranke koja je navodno socijaldemokratska, moderna, tolerantna i proeuropska.” (Tko o čemu Emir o huškanju: Karamarko ratnohuškačkom retorikom, želi ostvariti ratne ciljeve, 28.02.2015, nepotpisan).

Kao ironiziranje se može čitati upotreba ovog termina i na portalu Nezavisne.com (urednica Aldijana Blagojević), u rubrici “Nezavisni stav”, gdje Uroš Vukić u tekstu Dobrovoljačka (04. 05. 2015.) piše:

“Sve je poznato, video i audio dokumentovano, objelodanjeno, ali na kraju ništa i odgovornih za smrt 42, sedam ili šest momaka nema, jer tako je navodno rekao i Džud Romano, međunarodni tužilac, i to, kako kažu, na bazi 352 izjave svjedoka i 412 materijalnih dokaza.”

No, tužilac Jude Romano nije “navodno” rekao, nego je zbilja u januaru 2012. godine odbacio optužbe u slučaju Dobrovoljačka, što je izazvalo brojne polemike u bh. javnosti. Stoga ovo “navodno” može imati ironijsku funkciju u kojoj se odbacivanje optužnice za ratni zločin u slučaju Dobrovoljačka (jer je u sudskom predmetu tretirana kao legitimna vojna meta) izjednačava s neprocesuiranjem odgovornih za slučaj smrti vojnika JNA.

Dobri primjeri korištenja priloga “navodno”

Najmanje se ova riječ koristila da se zbilja pokaže otklon od neprovjerene informacije ili pak da se zadrži objektivnost. Zanimljivo je da se često fer korištenje riječi “navodno” odnosi na tekstove o onome što se tek treba desiti. Tako se, naprimjer, u tekstu Formiranje vlasti u FBiH: Izetbegović i Čović održali sastanak, očekuje se susret s Komšićem (10. 03. 2015, nepotpisan) na portalu Faktor.ba kaže:

“Tokom dana bi navodno trebali održati sastanak i sa Željkom Komšićem, predsjednikom DF-a, trećeg koalicionog partnera u ovom entitetu.”

Ovakav oblik korištenja izraza “navodno” podrazumijeva i ograđivanje od onoga što nije provjereno i držanje objektivne distance u odnosu na događaj. Stoga bi se prilog “navodno” trebao koristiti češće na ovakav način. Slično je i u tekstu Mušić za Faktor.ba: Čekamo rasplet na državnom nivou da bi imenovali Vladu FBiH  (30. 03. 2015, E.G):

“Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je navodno završila provjere kandidata za Vijeće ministara BiH te bi sutra do 12 sati trebala dostaviti Vijeću ministara kompletnu dokumentaciju kako bi Zastupnički dom BiH mogao potvrditi imenovanje novog saziva državne vlade.”

Tako je i u tekstu DF-ovi ministri u Vladi FBiH: Koga su predložili kantonalni odbori? (16. 03. 2015, E.G):

“Prema nezvaničnim informacijama, DF Tuzlanskog kantona bi trebao predložiti kandidata za ministra trgovine, stranački ogranak u Unsko-sanskom kantonu bi trebao predložiti ministra rada i socijalne politike, a DF Kantona Sarajevo bi navodno trebao predložiti ministre energetike, rudarstva i industrije te turizma.”

Korištenje riječi “navodno” za zadržavanje objektivne distance u odnosu na događaje i formalno ograđivanje od neprovjerenih informacija je prisutno i na portalu Nezavisne.com. Na ovom portalu, korištenje pojma “navodno” reducirano je uglavnom na nedovoljno provjerene informacije koje plasiraju novinari ili pak njihovi izvori. Ovaj se prilog ne pojavljuje često na ovom portalu, a kada se koristi, upotrijebljen je na fer način:

“Centralna izborna komisija BiH (CIK) od 10. do 15. oktobra dobila je 59 prigovora od političkih subjekata, od čega je 11 zahtjeva za ponovno brojanje glasova i žalbi na rad biračkih odbora čiji su članovi, navodno, dodavali glasove kandidatima za koje birači uopšte nisu glasali.” (Nepravilnosti nisu narušile regularnost opštih izbora, 16. 10. 2014, Nihada Hasić).

Na kraju, s obzirom na izraženu ideologizaciju i zloupotrebu priloga “navodno”, bitno je spomenuti i činjenicu da ga određeni portali u nekim od istraženih kategorija nisu nikako koristili čak niti kao puku ogradu od onoga što plasiraju javnosti. U stilističkoj znanosti se to označava kao minus-postupak. To (u najširem smislu) podrazumijeva izostavljanje neke riječi, pri čemu samo izostavljanje nosi značenje. Tako izostavljanje riječi “navodno”, u nekim tekstovima, stvara privid da je svaka informacija provjerena. Portali Nezavisne.com i Frontal.rs niti jednom nisu upotrijebili prilog “navodno” u tekstovima koji se tiču napada u Zvorniku. Izuzetak su agencijske vijesti koje su prenesene na ovim portalima. Na portalu Dnevnik.ba, u tekstovima o formiranju vlasti nema niti jednom upotrijebljenog priloga “navodno” izuzev agencijskih vijesti, što nije od značaja za ovu analizu. Na svim ostalim portalima, Klix.ba, Poskok.info, Frontal.rs, Faktor.ba, tekstova o Dobrovoljačkoj je razmjerno malo, a ni u to malo tekstova nema riječi “navodno”. Čak niti kao formalne ograde od nečega. Stiče se dojam da novinari znaju apsolutnu istinu. Kada je ne znaju, tu je prilog “navodno” da doprinese stvaranju iluzije o istini. Razvidno je da se ovaj prilog koristi više za stvaranje slike objektivnosti negoli za postizanje zbiljske objektivnosti u tekstu.