BHT1 I FTV: Državna televizija bolja od entitetske

Vidan je napredak koji ostvaruju urednici i novinari BHT1. I na FTV-u ima važnih pomaka, ali neki stari propusti, na kojima se tvrdoglavo insistira, kvare opći dojam

BHT1: Konačno u službi javnosti

24. – 30. mart 2015.

EKOLOGIJA U FOKUSU: Pored uobičajene trakavice o formiranju vlasti, ove sedmice javni su servisi dosta pažnje posvetili i problemima zaštite okoliša, što je dobro. Prije svega, u fokusu su bili protesti zbog izgradnje elektrana u gornjem toku rijeke Sane, ali i zagađenje u Zenici koje je opet dosegnulo alarmantan stepen.

BHT1 je 26. marta (Nikola Marković) uspjela načiniti korak više od FTV-a u izvještaju iz Zenice, tragajući za odgovorom na pitanje o uzrocima zagađenja, te podsjećajući kako je Mittal Steel, prema mišljenjima stručnjaka i ekoloških aktivista, jedan od glavnih uzročnika. Naspram ovog mišljenja su ona nadležnih institucija koje godinama negiraju ovakve nalaze, ali i poruke same željezare.

JASNA SLIKA STANJA U DRŽAVI: BHT1 nastavlja i ove sedmice vješto koristiti izvještaje o radu institucija vlasti koje daju nevladine organizacije. Ovi izvještaji, plasirani pored onih o političkim prepirkama, radničkim štrajkovima, socijalnom stanju, daju vrlo jasnu sliku stanja u državi i upućuju na odgovorne. Nažalost, rješenja ni na vidiku.

JOŠ AKO ISPRATE JAVNO OBEĆANJE: Po svom sadržaju, ali i informativnosti, pristupu temama i prezentaciji, izdvajaju se dnevnici emitovani 28. i 29. marta (oba uredila Svjetlana Vučetić). Oba dnevnika imala su mnogo “životnih tema”, dok je politika bila zastupljena tek u drugom dijelu. Prikazani su i ekstremni primjeri apsurda nefukcionisanja vlasti, kao onaj iz Tuzle (28. marta), gdje neka gradska naselja nemaju vode ni centralnog grijanja, imaju loše puteve, a sve što dobijaju godinama su lažna obećanja nadležnih institucija. Jedno obećanje dao je i gradonačelnik Tuzle u ovom prilogu. Dobro bi bilo kada bi javni servis ostao uz ovu temu i pratio da li će ovaj put obećanje biti ispunjeno.

FUNKCIJA JAVNOG SERVISA: Zanimljiv je bio i blok emitovan 30. marta (Blažica Krišto) u kojem se govorilo o tome kako su novoizabrane kantonalne vlasti izglasavale budžete prema kojima većina sredstava odlazi za njihove plate, a tek znatno manji dio za socijalne potrebe ili u razvojne programe. Ukazati na ovakve nepravilnosti, koje utiču na veliki broj građana, jedan je od zadataka javnog servisa.

PLUS SEDMICE

Prilog Željane Mehmedike o nepostojanju strategije zapošljavanja i problemima mladih ljudi pri pronalasku posla izdvojio se ove sedmice kvalitetom i profesionalnošću (28. mart). Ovo je valjda priča koju smo čuli do sada nebrojeno puta, ali je novinarka uspjela doći do informacije više, naći nove sagovornike i sagledati stanje iz više uglova.

MINUS SEDMICE

Dnevnici BHT-a često su spori, dok su prilozi prečesto urađeni na starinski način, tako da niste sigurni da li smo još u osamdesetim. Zbog toga gledaocima biva pomalo i teško pratiti cijeli dnevnik. No, to je manje-više problem svih javnih servisa u BiH.

OCJENA 8

FTV: Kad i sam kršiš zakon, tvoja kritika djeluje neuvjerljivo

24. – 30. mart 2015.

INFORMACIJA VIŠE: Dinamičan i informativan dnevnik uspjela je napraviti urednica Amra Zaklan 30. marta. Zanimljivo je da su novinari FTV-a uspjeli dati više informacija o štrajku uposlenika BHRT-a nego je to bio slučaj u dnevniku BHT 1, u kojem kao da su se malo ustručavali, ili kao da nisu bili sigurni da li stati otvoreno na stranu kolega ili rukovodstva koje je osudilo štrajk. FTV je imala jasniju poziciju, koja se dala naslutiti u izboru izjava učesnika štrajka i načinu prezentacije.

SENZACIONALIZAM U KONTINUITETU: Nažalost, ni ova sedmica nije prošla bez senzacionalizma na FTV-u. Primjer je dnevnik od 28. marta (Rasim Borčak) koji počinje izvještajem o pogibiji još jednog državljanina BiH na ratištu u Siriji. Iako se u prilogu kaže da je ta osoba iz BiH otišla prije 20 godina u Njemačku, ipak odlaze u mjesto gdje je rođen i pokušavaju naći sagovornika, te govore o tom mjestu kao da je riječ skoro pa o sjedištu ISIL-a. Bespotrebno je ovo stalno insistiranje na Bosni kao leglu nekog islamskog terorizma, što i nije istina, te bi FTV morala biti objektivnija kada se dotiče teme terorizma.

NEPROFESIONALNO I NEODGOVORNO: Više pažnje moralo je biti posvećeno bitnim detaljima u izvještaju o uposlenicima jednog doma za nezbrinutu djecu protiv kojih se vodi sudski postupak jer nisu spriječili zlostavljanje maloljetnice u prostorijama ustanove (29. mart, Rasim Borčak). Iako novinar ponavlja više puta da su osobe o kojima je riječ optužene, zbog nepažljivog odabira riječi i načina prezentovanja, gledalac dobija utisak da je krivica kod svih već utvrđena. Ovo je itekako tema od općeg interesa i važno ju je otvoriti, ali je neophodna veća profesionalnost u prezentovanju informacija. Pritom, kamera više puta prikazuje jednu žensku osobu na ulazu u, pretpostavljamo, instituciju o kojoj je riječ, i nije jasno da li je to jedna od optuženih. I ako jeste, ona očigledno ne želi biti snimljena te je nedopustivo da je to ipak urađeno. Kako vidimo samo njeno lice, ispada da je ona glavni krivac za sve o čemu novinar govori u prilogu. Neprofesionalno i neodgovorno.

NEPRAVEDNO ZAPOSTAVLJEN PRILOG: Dva hvale vrijedna priloga emitovana su u istom ovom dnevniku, ali tek pri kraju, iako su teme zanimljive i od javnog interesa. Naime, riječ je o prilogu o revizionizmu i negiranju antifašističke prošlosti, što je pojava sve prisutnija u BiH i nekim susjednim državama. Jednako je važna tema emitovana nakon ove, a tiče se odnosa mladih prema nedavnoj prošlosti i pronalasku načina da se nose sa tim i prevaziđu probleme. Ponovo, prilog nepravedno zapostavljen.

MINUS SEDMICE

Ponovna insistiranja voditelja Vlade Marića i novinarke Željke Mihaljević na korištenju termina “županija”.

PLUS SEDMICE

Iako ima razloga za plus sedmice zbog truda i rada novinara i urednika FTV-a, to pada u vodu zbog ponovnog korištenja neustavnih termina.

OCJENA 1

UPOREDNA ANALIZA

Ni ove sedmice u dnevnicima javnih servisa nismo saznali više o biografijama osoba koje su predložene na važne funkcije u vlasti. Možda bi to bilo zanimljivije građanima nego stalno slušati jednu te istu priču o borbi za fotelje?

ISTAKNUTO

Dana 24. marta (Azra Pašukan), voditeljica je iščitala saopćenje Federalne televizije u kojem se od stranih diplomatskih predstavništava u BiH te institucija međunarodne zajednice traži da im pomognu u rješavanju problema s naplatom RTV takse. Novinari i urednici FTV-a  trebali bi biti bolje informisani i više vjerovati u svoju snagu, i snagu javnosti, nego u snagu stranih službenika u našoj zemlji. Zašto 2015. godine insistirati da probleme u BiH moraju rješavati stranci? Pritom, pismo je upućeno i američkoj ambasadi, a u njemu se podsjeća na značaj javnih servisa, što je evropski sistem, te je to pomalo i apsurdno. Zašto bi uopće jedna medijska kuća željela da bude pod patronatom stranaca, a iz ovog saopćenja čini se da baš to priziva FTV. Prvi put kada se to desilo nisu baš daleko došli.

(U četvrtak, drugog aprila čitajte analizu Gordana Katane: RTRS i BN TV)