RTRS i BNTV: Prizivanje rata i kako mu se oduprijeti

RTRS uređivačkom koncepcijom radi na kovanju novog rata u BiH. Njihovi dnevnici pretvaraju se u poligon za sijanje nacionalne netrpeljivosti. Zato je važno što urednici i novinari BNTV-a iz dana u dan pokazuju da se o politici može izvještavati bez raspirivanja mržnje

 

RTRS: Sve je isto k’o i lani, preklani, zaklani…

11. – 17. mart 2015.

U INTERESU VLASTI: Sve se mijenja. Samo ne i urednička koncepcija Dnevnika 2 RTRS-a. Još jedan monitorisani period u kojem su novinari gazili sve profesionalne kodekse, uz procjenu da je to u interesu vlasti.

PLAĆENI OGLAS: Nada Veletić potpisala je prilog o nepovlačenju Nestro grupe (kompanija ruskog Zarubežnjefta) iz RS-a (11. mart,  urednik Momčilo Ostojić). Bio je to klasični primjer plaćenog oglasa. Novinarka nijednom riječju nije spomenula gubitke Nestro grupe, Rafinerije Brod, njihova dugovanja prema budžetu RS-a. I na kraju, usput naveden podatak da je ova kompanija jednostrano sa svim radnicima raskinula ugovor o radu na neodređeno vrijeme te obustavila primjenu opšteg kolektivnog ugovora. Iako je to istinski presedan, glavni krivci za to su, pojasnila je Veletić, “loš Zakon o radu RS-a i lijeni i neodgovorni radnici koji su se njime koristili, uključujući i pravo na bolovanja”.

NIJE GOTOVO KAD JE GOTOVO: I poslije Šefika Džaferovića, Šefik Džaferović. Naredba Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage protiv Džaferovića, koga je, na osnovu dokumentacije dostavljene toj instituciji, Mirsad Kebo optužio za prikrivanje ratnih zločina, nije značila ni kraj te teme za RTRS. U dnevniku 12. marta, Nada Veletić je reakcije na naredbu Tužilaštva najavila riječima “još jedan šamar za Srbe”. I zaključila: “Nastavlja se praksa da se Srbi sude i za udaren šamar, a niko za odsječene srpske glave”.

PAD U NOVINARSKI AMBIS: I u narednim dnevnicima Džaferović je bio samo povod za kritiku rada državnog pravosuđa. Najdrastičniji primjer je prilog novinarke Branke Kusmuk u dnevniku 14. februara, urednika Jasenka Todorovića. “Ozbiljno je nakrivljena boginja pravde u BiH, teško će zadržati ravnotežu”, kaže Kusmuk u uvodu priloga. Potom slijedi neargumentovana novinarkina tvrdnja o “neiskustvu državnih tužilaca i njihovom nemaru za Srbe”. I zaključak: “Od pada u ambis, bosanskohercegovačku boginju pravde mogu zaustaviti samo odsječene srpske glave.”

Plus nedjelje

Prilog novinara Gorana Andrića, koji je istražio pitanje uključenja u svakodnevni život osoba oboljelih od epilepsije. Povod za temu je kongres neurologa, koji su upozorili da osobe oboljele od epilepsije u znatnom broju obmanjuju ljekare o svom zdravstvenom stanju. Najdrastičnija posljedica toga je dobijanje vozačke dozvole kojom i svoj i živote drugih dovode u opasnost.

Minus nedjelje

U monitorisanom periodu teško se bilo odlučiti koji od cjelokupnih dnevnika ili brojnih priloga izdvojiti kao minus nedjelje. Mada bi na prvi pogled to mogao prilog Branke Kusmuk o radu bh. pravosuđa, ipak novinarka Kusmuk uspijeva samu sebe “nadmašiti”. Probleme porodice Maunaga, koja niz godina vodi sudski spor za vraćanje imovine u Sarajevu, novinarka je zloupotrijebila na najgrublji način. Tako je jedan u nizu sličnih primjera raseljenih lica u BiH samo iskorišten za novo dizanje međuetničkih tenzija. Naglašeno je to konstatacijom da u “Sarajevu manipulacijama srpskom imovinom nikad kraja”. I neizbježan epski narativ, po kome je ova novinarka poznata. I kaže: “Koji mjesec prije nego se semizovačkim poljem počeo širiti miris baruta, Maunage su pokrovile trospratnu kuću.”

Ocjena: 1

 

BNTV: Dobro izbalansirano novinarstvo

11. – 17. mart 2015.

U GRANICAMA PROFESIONALIZMA: Iza BNTV-a još je jedna nedjelja profesionalno odrađenih dnevnika. Iako je, kako za BiH, tako i za RS, bilo mnogo bitnih političkih događaja, urednici su uspjeli napraviti dobar balans političkih izvještaja i onih posvećenih svakodnevnici.

TRAGANJE ZA PRAVIM RAZLOZIMA: Odluka delegata SNSD-a i DNS-a da bojkotuju rad Doma naroda parlamenta BiH bila je povod novinarki Slađani Jašarević da istraži šta su stvarni razlozi takvog postupanja. Izjave političara o tome kada su srpski delegati i iz kojih razloga koristili mogućnost bojkota sjednica, te nemušte i kontroverzne izjave delegata SNSD-a same su u konačnici izvele zaključak. A on glasi da je pozicija Nikole Špirića u jednoj od parlamentarnih komisija za SNSD najveći srpski nacionalni interes.

KONTINUIRANA ANALIZA SLUČAJA: Tokom cijele monitorisane nedjelje analizirano je zašto se kontroverzni banjalučki biznismen Mile Radišić nije pojavio na izdržavanju zatvorske kazne, a potom i njegov bijeg iz BiH. Novinar Mito Travar je u dnevniku 11. marta, urednika Slobodana Durmanovića, ukazao na potpunu nezainteresovanost pravosudnih institucija RS-a za pitanje hoće li se zatvorenici dobrovoljno javiti na izdržavanje kazne.

DAN SEDMI: U dnevniku 17. marta, urednice Suzane Rađen Todorić, novinarka Danina Milaković je prilog o inertnosti pravosuđa povodom potrage za Radišićem započela konstatacijom “dan sedmi”.

Plus nedjelje

Prilog novinarke Tijane Simović o ugovoru koji je Vlada RS sklopila o prodaji robne kuće “Boska” u Banjoj Luci sa srpskim biznismenom Draganom Durićem, vlasnikom kompanije “Zekstra”. Nakon što je u Srbiji počelo suđenje Đuriću zbog privatizacije tamošnjih firmi, NVO sektor i mediji zahtijevali su da Vlada RS upozna javnost sa sadržajem ugovora o prodaji “Boske”. Tako je na vidjelo izašlo da je ugovor nestao ni manje ni više nego iz Vlade RS. I dok javnost ne odustaje od objavljivanja sadržaja ugovora, gledaoci BNTV-a saznali su da osim potvrde ministra policije o postojanju još sedam ovjerenih kopija ugovora, njegov sadržaj ostaje i dalje nedostupan.

Minus nedjelje

Nijedan prilog nije zaslužio da bude minus nedjelje.

Ocjena 8

Komparativna analiza

RTRS svojom uređivačkom koncepcijom radi na kovanju novog rata u BiH. Dnevnici tako gube osnovnu svrhu informisanja javnosti i pretvaraju se u poligon sijanja kako nacionalne netrpeljivosti, tako i obezvređivanja svih institucija ove države. Otuda je i važno podvući balans koji BNTV pravi između politike i ostalih tema, ali i činjenicu da se upravo o politici može izvještavati bez sijanja mržnje.

 (U petak, 20. marta čitajte analizu Uglješe Vukovića: ATV i Face TV)